Klimatske promjene jedan su od najvećih svjetskih problema trenutno, pa se možda pitate što možete učiniti kako biste pomogli. Ako se želite vratiti okolišu i pomoći smanjiti stakleničke plinove, sadnja drveća odlično je prirodno rješenje. Imamo odgovore na neka od vaših najhitnijih pitanja, pa nastavite čitati kako biste saznali kako možete ozelenjeti i očuvati našu planetu sigurnom godinama koje dolaze!
Koraci
Pitanje 1 od 6: Kako sadnja drveća pomaže okolišu?
Korak 1. Drveće upija ugljični dioksid iz zraka
Kad drveće prolazi kroz fotosintezu, ono uzima ugljični dioksid i pretvara ga u energiju kako bi raslo više i napravilo više lišća. Zatim skladište ugljik u svojim deblima prije nego proizvedu kisik. Budući da je ugljični dioksid jedan od glavnih stakleničkih plinova koji našu planetu čini toplijom, drveće igra važnu ulogu u kontroli klime.
Drveće drži ugljik sve dok je živo. Budući da mnoga stabla žive oko 50–100 godina, mogu biti odlična dugoročna rješenja
Pitanje 2 od 6: Koje je najbolje drveće za sadnju u borbi protiv klimatskih promjena?
Korak 1. Listopadno drveće sa širokim listovima hvata više ugljen-dioksida
Listopadno drveće svake godine gubi lišće, ali apsorbira mnogo ugljika u sezoni rasta. Budući da su im listovi veći, apsorbiraju mnogo više sunčeve svjetlosti i ugljičnog dioksida kako bi se pretvorili u energiju. Brzo rastuća stabla poput javora, hrasta i katalpe odlična su opcija jer će početi hvatati ugljični dioksid prije nego sporije drveće.
- Potražite drveće koje je izvorno na vašoj lokaciji jer će bolje rasti u svom prirodnom okruženju. Posjetite lokalni rasadnik biljaka i pitajte zaposlenike za njihove preporuke.
- Posadite raznoliku mješavinu drveća, a ne samo jednu vrstu. Na taj način također promovirate biološku raznolikost i manja je vjerovatnoća da ćete među njima širiti štetočine ili bolesti specifične za drveće.
Korak 2. Četinarski borovi apsorbiraju manje ugljičnog dioksida, ali to radite cijele godine
Budući da borovi imaju manje iglice, ne upijaju toliko ugljičnog dioksida. Međutim, oni i dalje mogu biti učinkoviti u borbi protiv klimatskih promjena jer zimi ne ispuštaju iglice. Neki četinjači koje možete pokušati saditi uključuju plavu smreku, bijeli bor, Hispaniolu i Ponderosu.
Pokušajte posaditi svoje drveće oko septembra ili novembra kada miruju. To im pomaže da uspostave veliki i zdrav korijenov sistem
Pitanje 3 od 6: Koliko drveća treba da posadim kako bih nadoknadio svoj ugljični otisak?
Korak 1. Potrebno je oko 1 025 stabala da se nadoknadi emisija 1 osobe
U prosjeku, stvorite ogromnih 16 tona ugljičnog dioksida tokom godine. Budući da veliko drvo može apsorbirati oko 14 kilograma ugljičnog dioksida svake godine, trebat će vam dosta drveća da biste se u potpunosti riješili svojih emisija. Iako 1 025 stabala zvuči mnogo, sadnja 8–9 stabala mjesečno u narednih 10 godina može vam pomoći da postignete taj cilj.
- Drveće može postati malo skuplje i zauzeti puno prostora. Ako nemate prostor ili budžet za vlastito drveće, donirajte inicijativnoj i neprofitnoj organizaciji koja može saditi drveće u vaše ime.
- Učinite sve što možete kako biste smanjili vlastiti ugljični otisak kod kuće, kao što je isključivanje i isključivanje elektronike, vožnja bicikla ili javni prijevoz te ograničavanje koliko često koristite proizvode za jednokratnu upotrebu.
Pitanje 4 od 6: Koliko drveća trebamo posaditi da bismo zaustavili klimatske promjene?
Korak 1. Pola triliona stabala moglo bi smanjiti ugljični dioksid za 25%
To je otprilike ekvivalent polovici ugljika koji smo emitirali na našu planetu od 1960. Iako je to puno drveća koje moramo posaditi, to nije nemoguće učiniti jer imamo mnogo područja na kojima možemo obnoviti ili posaditi šume. Uložimo li sve napore i posadimo nekoliko stabala, možemo pomoći u zatvaranju jaza i učiniti našu planetu sigurnijom i zdravijom.
Postoji mnogo oprečnih istraživanja između znanstvenika o tome je li moguće zasaditi dovoljno drveća ili će zaista pomoći okolišu. Mnogi argumenti navode da stabla moraju dozrijeti prije nego što postanu potpuno učinkovita i dok se klimatski uvjeti ne mijenjaju
Pitanje 5 od 6: Kako možemo spasiti drveće?
Korak 1. Ograničite količinu papira koju koristite
Drveće se siječe kako bi se napravio novi papir, pa pokušajte koristiti papir koji imate što efikasnije. Kupujte papir napravljen od recikliranih proizvoda i obavezno napišite s obje strane lista prije nego što ga se riješite. Umjesto da trošite nove listove, upotrijebite otpadni papir za bilješke, skiciranje ili izradu zanata.
- Ako pakujete ručak u smeđu papirnatu vrećicu, razmislite o tome da umjesto toga nabavite kutiju za ručak za višekratnu upotrebu.
- Ako ste knjiški moljac, umjesto da kupujete nove primjerke, kupujte u trgovinama polovnih knjiga ili posuđujte knjige iz lokalne biblioteke. Možete čak i donirati stare knjige koje više ne čitate.
Korak 2. Reciklirajte papir i karton tako da drveće ne treba sjeći
Reciklaža smanjuje emisije iz proizvodnje i sprječava krčenje šuma za proizvodnju novih proizvoda. Umjesto da bacate stare papirnate proizvode s ostatkom smeća, odvojite ih u zasebnu kantu kako biste ih odnijeli u centar za recikliranje.
Ako papir bacite u smeće, on će otići na deponiju i mogao bi doprinijeti emisiji metana, koji je staklenički plin 21 puta gori od ugljičnog dioksida
Korak 3. U potpunosti ugasite požar prije nego što ga napustite
Šumski požari oštećuju mnoga zdrava stabla i doprinose štetnim kemikalijama u atmosferu. Ako imate vatru na otvorenom, potpuno ugasite plamen i žar kako ne biste riskirali da se zapali i proširi. Slično, bacite upaljene cigarete u odgovarajuće kontejnere umjesto da ih bacate na tlo.
- Ako vidite požare bez nadzora, odmah se obratite lokalnoj vatrogasnoj službi kako biste ih ugasili.
- Provjerite stanje požara u vašem području prije nego što nešto zapalite. Ako postoji suša ili ozbiljna opasnost od opekotina, nemojte paliti vatru jer je vjerojatnije da će se proširiti.
Pitanje 6 od 6: Hoće li sadnja drveća zaustaviti globalno zagrijavanje?
Korak 1. Sadnja drveća neće sama zaustaviti globalno zagrijavanje
Dok će drveće pomoći u kontroli nekih emisija ugljika u zraku, mi i dalje proizvodimo mnogo više od onoga što šume mogu apsorbirati. Budite svjesni svog ugljičnog otiska i učinite sve što možete da ga smanjite. Ako svi možemo smanjiti emisije, kao i zasaditi drveće, imamo veće šanse da spasimo planet od klimatskih promjena.
